Aachenski sporazum: zajednički intervju francuskog i njemačkog veleposlanika u Hrvatskoj [fr]

Zajednički intervju njemačkog veleposlanika Roberta Klinkea i francuskog veleposlanika Philippea Meuniera u povodu potpisivanja Aachenskog sporazuma. Intervju je objavljen u Jutarnjem listu 28. siječnja 2019. godine.

- Što novo donosi Aachenski sporazum u odnosu na Elizejski?

Klinke: Novi njemačko-francuski sporazum jednakovrijedan je kao Elizejski sporazum iz 1963. te ga ne zamjenjuje, već predstavlja njegov nastavak. Elizejski sporazum bio je u znaku pomirenja nakon Drugog svjetskog rata. Nekadašnji neprijatelji u međuvremenu postali su prijatelji. U središtu novog sporazuma su pitanja koja se odnose na budućnost europske politike, ali i vanjske, sigurnosne, društvene i gospodarske politike.
Meunier: Princip je isti; oba sporazuma su kratki tekstovi, istovremeno vrlo politički i vrlo konkretni, otvoreni građanima i civilnom društvu. Elizejski sporazum ne samo da je promijenio stanje duha, već je služio i kao okvir za mnoga konkretna postignuća. On i dalje ostaje potpuno relevantan. No, osjetili smo potrebu da se napravi korak dalje kako bismo uzeli u obzir današnji svijet i pitanja koja nisu bila aktualna 1963. godine, kao što su obrana multilateralizma, mir, sigurnost i razvoj, ili pak pitanja zaštite okoliša te klimatske promjene. Aachenski sporazum postavlja nove smjerove naše suradnje, uz stare na kojima će se nastaviti raditi. On, na primjer, uključuje klauzulu o francusko-njemačkoj uzajamnoj obrani u slučaju oružane agresije na naše teritorije. Isto tako, stvorit ćemo francusko-njemačku digitalnu platformu s audiovizualnim sadržajem i novostima. Imat ćemo i nove instrumente za jačanje naše prekogranične suradnje, koji će biti što je moguće više u skladu sa zahtjevima onih koji se svakodnevno nose s problemima života blizu granice.

- Zašto je odabran ovaj trenutak za potpisivanje?

Klinke: Sporazum je potpisan na 56. godišnjicu potpisivanja Elizejskog sporazuma koji je sklopljen 22. siječnja 1963. Za njemačko-francusku suradnju 22. siječanj predstavlja datum od povijesnog značaja.
Meunier: Predsjednik Macron predložio je ovaj datum tijekom svog govora za suverenu, ujedinjenu i demokratsku Europu, kojeg je održao na Sorboni 26. rujna 2017. godine. Simbolika je jasna: 22. siječnja ostaje datum utemeljenja našeg pomirenja.

- Je li Sporazum pokušaj da se izbrišu razlike u pogledu Pariza i Berlina na reforme EU, posebno kad je riječ o eurozoni, njezinom proračunu, bankovnoj uniji... ?

Meunier: Sporazum se ne dotiče direktno tema koje ste naveli, ali indirektno može doprinijeti jačanju francusko-njemačke konvergencije određivanjem zajedničkih ciljeva i metoda rada. Na primjer, sporazumom se uspostavlja Francusko-njemačko vijeće ekonomskih stručnjaka koje bi nam trebalo omogućiti približavanje naših politika i nacionalnih gospodarskih reformi. Zajednički cilj koji želimo postići ovim sporazumom je konvergencija naših ekonomskih i društvenih modela, stavova u međunarodnim forumima, propisa vezanih za naša pogranična područja, naših ekonomskih analiza. A sve to u perspektivi jačanja Europe.
Klinke: U međudržavnim odnosima različiti stavovi o glavnim političkim pitanjima isto su dio svakodnevice. Sporazumom se želi zajednički pristupiti izazovima globaliziranog svijeta. Cilj nije da se partnera pridobije za određeni stav, već da se dijalogom razviju zajednička rješenja za budućnost i dobrobit snažne i ujedinjene Europe.

- Kritičari navode da je riječ o Sporazumu koji stvara novu jezgru oko koje bi se trebala formirati EU prve brzine.

Meunier: Ovdje se ne radi o tome. Niti jedan sporazum između bilo koje dvije države članice nikada neće moći samostalno reformirati institucionalnu arhitekturu Europske unije! Čvrsto prijateljstvo između Francuske i Njemačke bilo je odlučujući i ostaje neophodan čimbenik ujedinjene, učinkovite, suverene i jake Europske unije. Što se tiče europske izgradnje, naše države često imaju ulogu predvodnika, ali ne isključujući nikoga. Sporazum tako predviđa intenzivniju suradnju u području obrambene industrije kroz francusko-njemačke programe, koji će se moći proširiti i na druge europske partnere.
Klinke: Smatram da nema razloga za zabrinutost. Suradnja među našim dvjema zemljama nikad nije bila isključiva, već je bila i ostala otvorena svim članicama EU-a te uvijek samo može biti dio cjelokupnog europskog procesa formiranja volje. Njemačka i Francuska ubuduće se zajedničkim stavovima žele još intenzivnije posvetiti tom procesu. Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas nedavno je naglasio: „Aachenskim sporazumom jasno želimo pokazati da smo se opredijelili za snažnu, održivu i suverenu Europu.“

- Je li ideja da Sporazum postane obrazac koji bi pratile neke druge zemlje članice EU (npr. Hrvatska i Slovenija, Portugal i Španjolska)?

Klinke: Elizejski sporazum iz 1963. priča je o uspjehu. Zbližio je Njemačku i Francusku te je obje države učinio pokretačima unutar EU-a. Isto tako ovaj novi sporazum može poslužiti kao primjer drugim EU-partnerima. Smatram da je pritom ključno zalaganje za naše zajedničke vrijednosti i interese – ukratko za snažnu, ujedinjenu Europu.
Meunier: Mislim da možemo biti ponosni na rezultate zbližavanja naših dviju zemalja. Prešli smo dug put od 1963. godine te nastavljamo i dalje u tom smjeru. Važno je pokazati to našim partnerima i prijateljima, a onda je na svakome da iz toga izvuče pouke koje želi.

- Kakva je korist od francusko-njemačke suradnje, primjerice za Hrvatsku?

Klinke: U Hrvatskoj se francusko-njemačko prijateljstvo živi svakodnevno, kroz jedno izvanredno, konkretno i inovativno ostvarenje - Eurocampus Zagreb. Od 2005. godine, pod sloganom "dvije škole pod istim krovom", učenici- koji su danas većinom Hrvati, ali i Nijemci, Francuzi i drugih nacionalnosti- uživaju u izvrsnosti obrazovnih sustava naših dviju zemalja.
Meunier: U duhu učenja o zajedničkim vrijednostima i otvorenosti prema različitosti, oni dobivaju pravo europsko obrazovanje, poglavito kroz učenje četiri jezika: njemačkog, engleskog, hrvatskog i francuskog. Nastava stranih jezika i tjelesne kulture je zajednička. Od pet obrazovnih ustanova ove vrste koje postoje u svijetu, upravo je Eurocampus Zagreb onaj u kojemu je francusko-njemačka obrazovna sinergija trenutno najsnažnija. Nedavnizajednički posjet Zagrebu dvaju nadzornih tijela Eurocampusa - Agencije za francusku nastavu u inozemstvu (AEFE) i njemačkog Središnjeg ureda za školstvo u inozemstvu (ZfA), bio je prilika za razgovor s predstavnicima hrvatskog Ministarstva znanosti i obrazovanja o tome kako pružiti potporu Eurocampusu i ojačati njegovo uključenje u hrvatsku obrazovnu ponudu.

razgovarao Željko Trkanjec

Pogledaj članak na internetskim stranicama Njemačkog veleposlanstva u Hrvatskoj

Zadnja izmjena dana 22/02/2019

Povratak na vrh