Interview francuskog veleposlanika u Hrvatskoj za Novi list

Nj. E. François SAINT-PAUL, francuski veleposlanik u Hrvatskoj, dao je interview za hrvatske dnevne novine" Novi list". Interview je objavljen 2. prosinca 2008. godine.

- Francuska snažno podržava pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji. Istodobno, upravo je Francuska jedna od država koja je smatrala da Hrvatskoj ne treba davati nikakav konkretan datum za završetak pregovora. Zašto?

Francuska podržava pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji. Ono će biti kruna važnih napora poduzetih u cilju modernizacije zemlje, a istovremeno će odaslati jak signal svim zemljama regije o realnosti europske perspektive, ukoliko imaju imalo političke volje za to.
Što se tiče konkretnog datuma za završetak pregovora, tu ne postoji specifičan stav Francuske. Vijeće Europske unije je jednoglasno u svom pristupu uobličenom na sastanku u prosincu 2006. godine, kad su određene glavne smjernice strategije proširenja : svaku zemlju kandidatkinju treba procijenjivati prema njenim vlastitim zaslugama i sukladno ritmu napredovanja reformi. Zaključci tog sastanka navode da će se « Unija suzdržati od određivanja mogućeg konačnog datuma pridruživanja prije samog kraja pregovora ». Proces pregovaranja je zadatak koji ima svoju vlastitu logiku i uputno je pustiti ga da se odvije do kraja. U svom posljednjem izvješću o napretku Hrvatske, Komisija je predložila vremenski plan koji bi omogućio ulazak pregovora u završnu fazu krajem 2009. godine. Odsada je na Hrvatskoj da se potrudi kako bi nužni uvjeti bili ispunjeni. Ponavljam još jednom, ovaj pristup dijele sve države članice Unije.

- Indikativan plan završetka pregovora, koji predlaže Europska komisija, nije obveza za Europsku uniju, jer je, kako sam naslov kaže indikativan, i jer je uvjetovan time kako će Hrvatska ispunjavati svoje obveza. Zašto je, usprkos tome, toliko teško u EU oko toga postići konsenzus? Sada je ključno kakav će biti zaključak summita u prosincu, što će o tome odlučiti zemlje članice EU. Kakve su, prema Vašem mišljenju, perspektive, hoće li prijedlog Komisije biti u potpunosti podržan ili je moguće da se samo „primi na znanje“. Kakav je stav Francuske, francuskog Predsjedništva EU o tome?

Plan završetka pregovora je dokument kojeg je Komisija predstavila 5. studenog u okviru izvješća o godišnjem napretku Hrvatske. Vijeće Europske unije nije se još očitovalo o tom tekstu, no učinit će to uskoro. U ovom trenutku, prije same rasprave i uzimajući obzir predsjedanje Unijom, držim kako bi bilo prerano reći vam nešto više o tome. Inače, kao što znate, svi drže da je izvješće o napretku Hrvatske vrlo važno i korisno.

- Francusko predsjedništvo najavilo je da tijekom svojeg mandata namjerava otvoriti sva poglavlja u pregovorima s Hrvatskom te zatvoriti što veći broj poglavlja. Do sada su samo dva poglavlja zatvorena, jedno otvoreno. Je li to neuspjeh?

Proces pregovaranja po poglavljima je dugotrajan posao, čiji rezultati ne moraju nužno biti odmah vidljivi, a koji je odlučujući za dobro odvijanje procesa. Hrvatska je napravila vrlo značajan posao u ispunjavanju kriterija za otvaranje i zatvaranje poglavlja, a to se ubrzalo u posljednje vrijeme. Podsjećam da naš cilj za posljednju međuvladinu konferenciju, koja će se održati u prosincu, ostaje otvaranje gotovo svih pregovaračkih poglavlja i zatvaranje značajnog broja poglavlja.

JPEG - 8.1 kb
Nj. E. François SAINT-PAUL, francuski veleposlanik u Hrvatskoj; foto: Darko Jelinek (Novi list)

- Je li dogovoreno da se početkom prosinca održi izvanredna Međuvladina konferencija o pristupanju, na kojoj bi se nadoknadio ovaj zaostatak?

Ukoliko se Vijeće složi, francusko predsjedanje predviđa sazvati treću međuvladinu konferenciju o pristupanju tijekom prosinca. Ranije organiziranje dodatne konferencije ne bi imalo veću stvarnu vrijednost jer se glavnina tehničkog dijela posla upravo odvija na zadovoljavajući način u okrilju Vijeća, a u cilju održavanja ove posljednje međuvladine konferencije pod francuskim predsjedanjem.

- Je li čisto praktično moguće do kraja godine otvoriti 10 poglavlja i još nekoliko zatvoriti?

To je otprilike cilj kojeg se držimo od početka našeg predsjedanja i mislimo da je još uvijek ostvariv, pod uvjetom da se postigne konsenzus među svim državama članicama od kojih neke još uvijek imaju zadršku o određenim poglavljima.

- Da li je francusko Predsjedništvo uoči posljednje Međuvladine konferencije o pristupanju, održane 30. listopada, pokušavalo biti „posrednik“ između Hrvatske i Slovenije kako bi se riješile primjedbe koje je Slovenija imala na hrvatska pregovaračka stajališta u četiri poglavlja i zatvaranje još jednog poglavlja? Zašto se ništa nije uspjelo riješiti?

Proces pregovaranja sa zemljom kandidatkinjom zahtijeva jednoglasnost svih zemlja članica.
Francuska, u skladu sa ulogom zemlje predsjedateljice Unijom, nastoji postići rješenje koji bi zadovoljilo sve zainteresirane strane i to u roku koji bi nam omogućio nastavak pregovaračkog procesa s Hrvatskom u zadovoljavajućem ritmu. U tom okviru, trenutno vodimo uske konzultacije. Budite uvjereni da nećemo štedjeti naporâ..

- I na koncu jedno pitanje koje je neizravno vezano za budućnost Hrvatske u Europi – Lisabonski ugovor. Vijesti oko prihvaćanja Lisabonskog ugovora nisu baš dobre – i dalje se ne zna se što će biti s Irskom, poljski Predsjednik nije potpisao ratifikaciju, sada se odužilo i s Češkom, češki Predsjednik također najavljuje da neće potpisati Lisabonski ugovor... Postoji li plan „B“ – primjerice ako neke članice ne prihvate ovaj ugovor da se njihov status u EU drugačije definira?

Ne dijelim vaše pesimistično viđenje situacije. Naprotiv, čini mi se kako ovo posljednje vrijeme ima sve više pozitivnih znakova u svezi Lisabonskog ugovora : ratifikacija u švedskom parlamentu, posljednja istraživanja javnog mnijenja u Irskoj, nastavak procedure ratifikacije u Češkoj Republici, budućoj predsjedateljici Unije, slijedom pozitivnog mišljenja Ustavnog suda. Riječ je o vrlo ohrabrujućim signalima i mislim kako uloga motora koju Europa trenutno igra u pronalaženju učinkovitih rješenja za financijsku krizu i prijeteću ekonomsku recesiju može samo doprinijeti osvješćivanju prednosti pripadanja jakoj i solidarnoj Eruopi, kojoj je Lisabonski ugovor jedan od ključnih instrumenata. To je dodatni razlog Hrvatskoj da zadrži pravac kretanja u svom približavanju Europi. Duboko sam uvjeren da je to u interesu Hrvatske. /.

Zadnja izmjena dana 30/04/2009

Povratak na vrh