Interview g. Jérômea Pasquiera u Novom listu

Interview: Jerome Pasquier, veleposlanik Francuske

Hrvatska u EU 2011. godine

To je realistično očekivanje, ali još ima posla za obaviti. Uvjereni smo u snažnu političku volju premijerke Jadranke Kosor i Vlade u to da riješe problem topničkih dnevnika

Jerome Pasquier, veleposlanik Francuske u Hrvatskoj, počeo je službovati u Hrvatskoj prije šest mjeseci. Francuska zagovara brz prijem Hrvatske u Europsku uniju, a nakon slovenske deblokade pristupnih pregovora, kao zapreka na hrvatskom putu u Uniju ponovo je iskrsnuo problem topničkih dnevnika. O tome i drugim temama razgovarali smo s veleposlanikom Pasquierom.

Francuski ministar okoliša Jean-Louis Borloo nedavno je najavio da će Francuska uskoro proglasiti isključivi gospodarski pojas na moru. Kako u tom kontekstu gledate na hrvatski ZERP, a s obzirom na stav EU o ZERP-u?

– U Francuskoj razmatramo proglašenje gospodarskog pojasa zbog ekoloških razloga, odnosno zaštite ugroženih vrsta u Sredozemnom moru. Taj je proces započeo i on uključuje razgovore s našim susjedima Španjolskom, Italijom i Monakom. Što se tiče Hrvatske taj će problem biti riješen u okviru vašeg pristupanja Europskoj uniji. Prema našem mišljenju nema potrebe da hrvatska Vlada mijenja svoj stav u tom pitanju koje će biti riješeno ulaskom u EU.

Bi li prihvatljivo rješenje bilo da se ZERP proširi na sve države, uključujući i one iz EU, što znači ne samo Italiju i Sloveniju, nego i Hrvatsku kad bude članica?

– Sva ta pitanja bit će riješena u okviru Europske unije i njene zajedničke ribarske politike. Nema potrebe da se išta radi sada, ali u okviru pristupa EU to će pitanje biti podvrgnuto pravilima.

Vruće pitanje hrvatskog pristupa su trenutačno topnički dnevnici. Veleposlanik SAD-a Foley je izjavio da bi njegova vlada jako teško razumjela ako bi Hrvatska bila zaustavljena u pristupu EU zbog dnevnika. Kakav je stav vaše vlade, posebno zato što je i Francuska stalna članica Vijeća sigurnosti?

– Hrvatsko pristupanje nije zaustavljeno. Dapače, postignut je jako dobar napredak koji je registriran i na sastanku u Bruxellesu u ponedjeljak odlučeno je da se formira skupina za pripremu pisanja pristupnog ugovora. Odobren je i financijski paket za Hrvatsku. To su vrlo jasni znaci da Hrvatska napreduje prema članstvu. Neke probleme treba riješiti: poljoprivredu, brodogradilišta, Haški sud. Sve zemlje članice zabilježile su napore koje Vlada čini u slučaju topničkih dnevnika. Serge Brammertz je u UN-u govorio da je Hrvatska poduzela određene mjere po tom pitanju te da očekuje rezultate. Mi smo vrlo uvjereni u snažnu političku volju premijerke Jadranke Kosor i Vlade u to da riješe taj problem i vjerujemo da će taj problem biti riješen u bliskoj budućnosti.

Što je sporno u poljoprivredi? Financijska omotnica za poljoprivredu koja se tiče Hrvatske je u Bruxellesu već napravljena.

– Najvažnije je da se uspostavi zasebna agencija kroz koju će ta sredstva biti proslijeđivana. To je važno kako bi se znalo da novac ide pravim ljudima i za prave svrhe. To je veoma važno, jer uspostava odgovarajuće strukture je preduvjet da bi novac uopće mogao stizati u Hrvatsku.

Vratimo se na pitanje topničkih dnevnika. Poglavlje 23, pravosuđe i temeljna prava, još nije otvoreno. Imate li informaciju kada bi moglo biti otvoreno?

– Prije svega radi se o veoma važnom poglavlju. Želim naglasiti da se ne čeka formalno otvaranje poglavlja. Mi razgovaramo s hrvatskim vlastima o onome što to poglavlje sadrži, mnogim mjerama koje su hrvatske vlasti poduzele. Napredak u borbi protiv korupcije je veoma važan. Prije formalnog otvaranja poglavlja mnogo važnog posla već će biti obavljeno. Vjerujem da će poglavlje biti otvoreno doista vrlo brzo i za nas je to doista važno. Znate da je za to potreban konsenzus 27 država članica. No, znate da postoje i određeni problemi s tim koji se rješavaju. Francuska zagovara brzo primanje Hrvatske u EU, a to smatramo i vrlo bitnim političkim ciljem ne samo za Hrvatsku nego za cijelu regiju. Sve zemlje regije moraju imati europsku perspektivu, a ona je važna za stabiliziranje regije. Potrebno je jasno pokazati da kad je država spremna za članstvo, što će biti slučaj s Hrvatskom, ta država postaje članicom.

Dakle, slučaj Hrvatske bi bio i neka vrsta poruke zemljama regije?

– Upravo tako. Važno je da svatko u regiji shvati da svaka država može postati članicom EU kad dostigne standarde i ispuni uvjete za članstvo.

Hrvatsko-francuski bilateralni uvjeti su dobri i nema, barem ne vidljivih, političkih problema između dvije države. Koji će biti Vaši prioriteti u Hrvatskoj?

– Prvi prioritet je pomoći brzom ulasku Hrvatske u Europsku uniju. Naravno da ćemo nastojati poboljšati i bilateralne odnose, ekonomsku suradnju. Nastojimo razviti i bolje razumijevanje među državama. Smatram da je za to najbolje sredstvo razmjena ljudi. Nastojat ću unaprijediti razmjenu studenata, znanstvenika, poboljšati sveučilišnu suradnju. Postoje i neki europski programi koji to potiču, poput Erasmusa. Za obje je države važno da što više mladih hrvatski ljudi posjećuje Francusku i obratno. Naravno da ću raditi na tome da se poboljša učenje francuskog jezika u Hrvatskoj.

Spomenuli ste brzi hrvatski pristup EU. Što to znači – 2011. godinu, 2012. ili neku treću?

– Naš ministar vanjskih poslova Bernard Kouchner posjetio je Dubrovnik prije mjesec dana i tada je na slično pitanje odgovorio da očekujemo kako će Hrvatska postati članicom 2011. godine. To je realistično očekivanje, ali još ima posla za obaviti. Ideja je da pregovori završe 2010. godine i uobičajeni proces ratifikacije traje oko godinu dana.

Tihomir PONOŠ

Potaknuti učenje francuskog jezika

Naveli ste i učenje francuskog jezika. Kako ocjenjujete današnju situaciju u Hrvatskoj? Dojam je da je prije nekoliko desetljeća francuski jezik bio mnogo zastupljeniji u hrvatskom školama, a utjecaj francuske kulture osjetniji. }

– Što se tiče jezika, radi se o evoluciji koju možemo vidjeti posvuda. Engleski se svuda razvio i mi se ne namjeravamo boriti s njime. Želimo potaknuti što više hrvatskih ljudi da uče francuski jezik. Postoje dobre mogućnosti da se to i ostvari. Broj francuskih turista u Hrvatskoj se povećava što je dobar motiv za učenje francuskoj jezika, jer svatko voli da mu se dobrodošlica uputi i na njegovom jeziku. Što se tiče francuske kulture mogu reći da se ljudi jako interesiraju za nju. Francuski institut u Zagrebu postoji više od 80 godina i vrlo je aktivan. Impresioniran sam i kulturnom ponudom i njenom kvalitetom u Zagrebu, a Francuski institut je u mnogo toga uključen. Iznimno je važno da te veze budu obostrane.

Odlučeno je da se formira skupina za pripremu pisanja pristupnog ugovora. Odobren je i financijski paket za Hrvatsku. To su vrlo jasni znaci da Hrvatska napreduje prema članstvu

Potrebno je jasno pokazati da kad je država spremna za članstvo, što će biti slučaj s Hrvatskom, ta država postaje članicom

Zadnja izmjena dana 22/12/2009

Povratak na vrh