Intervju gospođe veleposlanice objavljen u Nacionalu [fr]

Gđa Corinne Meunier, veleposlanica Francuske u Hrvatskoj, dala je intervju Nacionalu koji je obljavljen u broju od 31. listopada 2017.godine. Razgovor je vodila Zrinka Vrabec Mojzeš.

Francuska veleposlanica u Hrvatskoj Corinne Meunier koja se od prošle godine, kada je predala vjerodajnice, na toj dužnosti svakih šest mjeseci izmjenjuje sa svojim suprugom Philippeom Meunierom, ima tridesetogodišnje iskustvo rada u francuskom Ministarstvu vanjskih poslova, u kojem je obnašala različite dužnosti. Iza nje su mandati u francuskim veleposlanstvima u Obali Bjelokosti, Italiji, Keniji, Belgiji, Kanadi kao i u stalnom predstavništvu Francuske pri EU-u u Bruxellesu. Po struci pravnica i magistrica znanosti s područja međunarodnog javnog i privatnog prava, Corinne Meunier nositeljica je odlikovanja Viteza Legije časti i Viteza nacionalnog reda za zasluge. Nakon nedavno održanog sastanka Europskog vijeća na kojem je predsjednik Emmanuel Macron imao važnu ulogu, veleposlanica Corinne Meunier dala je intervju za Nacional, u kojem je govorila o hrvatsko-francuskim odnosima, Brexitu, novoj viziji EU-a i odnosu Francuske prema najnovijim događajima u Španjolskoj.

JPEG - 74.5 kb
(Foto: Nacional)

NACIONAL: Na samitu EU-a u Talinu održanom u rujnu ove godine, hrvatski premijer Andrej Plenković imao je kratki bilateralni susret s francuskim predsjednikom Macronom. Jesu li tom prilikom razgovarali o aktualnom sporu Hrvatske i Slovenije oko provođenja odluke Arbitražnog suda o granici u Piranskom zaljevu? Kakav je stav Francuske o tome?

Što se tiče susreta predsjednika Macrona i premijera Plenkovića, ja nisam bila tamo pa vam ne mogu reći o čemu su točno razgovarali, ali važan je trenutak u kojem se taj susret dogodio, a to je bilo neposredno nakon govora predsjednika Macrona na Sorbonnei o reformi Europske unije. On se individualno sastao sa svojim europskim kolegama kako bi im objasnio svoje ideje o potrebi rekonstrukcije Europe, u čemu glavnu riječ ima dijalog. A dijalog je i ono što svaka zemlja članica treba imati na umu kada postoje neslaganja i svađe sa susjedima. Efikasni dijalog znači da morate doći do zaključaka koji će onda dovesti i do određenih odluka. U skladu s temama o kojima se raspravljalo tijekom njegove predsjedničke kampanje, predsjednik Macron naglasio je dva glavna koncepta – Europu koja pruža zaštitu i Europu koja ima viziju. Mi smatramo da, ako nemamo snažnu Uniju u kojoj će svaka država članica imati svoju ulogu, nećemo ni imati suverenitet koji trebamo u globaliziranom svijetu i nećemo moći pružiti zaštitu našim građanima koja im je potrebna, a koje bismo, također prema prijedlogu predsjednika Macrona, ubuduće morali daleko više konzultirati.

NACIONAL: Od 1. listopada pratimo dramatične događaje u Španjolskoj. Premijer Mariano Rajoy odlučio je aktivirati članak 155 španjolskog ustava, ograničiti autonomiju Katalonije i raspisati nove izbore. Iako su EU i Francuska podržali jedinstvo Španjolske, ne mislite li da ovakva politika vodi do građanskog rata?

Kao što ste ispravno istaknuli, predsjednik Macron podržava jedinstvo Španjolske. Osim toga, Španjolska sve radi u skladu s ustavom. A vladavina prava, ponovit ću još jednom, temelj je Europske unije i djelovanja španjolske vlade. Vjerujemo da je španjolska vlast sposobna u okviru svojih ustavnih odredbi riješiti ovo pitanje. Španjolska vlada traži nove izbore u Kataloniji i mi se nadamo da će to razjasniti neke nejasnoće, naravno u okviru zakona. Što se tiče miješanja EU-a, mi smatramo da je to ustavno pitanje jedne zemlje članice i da se vladavina prava mora poštovati.

NACIONAL: Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović boravila je u Rusiji prošloga tjedna i nastojala dogovoriti suradnju s Rusijom na više planova te izjavila kako bi željela posredovati između EU-a, SAD-a i Rusije, kako bi se ublažile posljedice ekonomskih sankcija Rusiji. Koliko je to realno i kakav je francuski stav prema sankcijama? Trebaju li one ostati?

Kao prvo, željela bih naglasiti da je potpuno legitimno da Hrvatska vodi razgovore s Rusijom koja je ključni igrač na mnogim planovima. Usprkos sankcijama, i mi smo uvijek održavali dijalog s Rusijom. Sjećate se da je predsjednik Macron primio predsjednika Vladimira Putina u Versaillesu u svibnju ove godine i da su imali sadržajan susret. No jedna stvar bila je vrlo jasna – ukidanje sankcija nije na našoj agendi jer nismo zadovoljni ispunjavanjem obveza koje proizlaze iz Sporazuma iz Minska. I unutar EU-a vodimo debatu o sankcijama, u kojoj je Hrvatska aktivno sudjelovala.

JPEG - 78.4 kb
Gđa Corinne Meunier i Zrinka Vrabec Mojzeš (Foto: Nacional)

NACIONAL: Govori francuskog predsjednika Macrona i predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera o budućnosti EU-a snažno su odjeknuli. Budući da obojica predlažu dublju integraciju članica, osobito na planu financija, sigurnosti i zajedničke obrane, razmjene podataka, trgovine i ekonomije, mislite li da će to biti moguće nakon izbornih rezultata u Njemačkoj?

Potpuno ste u pravu kada kažete da su i predsjednik Macron i predsjednik Europske komisije Juncker u svojim govorima predlagali dublju integraciju Europske unije u svim sektorima i o tome dali vrlo detaljne prijedloge. Mi smo s našim njemačkim prijateljima u zajedničkoj izjavi naglasili da je najbolja zaštita i najbolja obrana naših zajedničkih vrijednosti i interesa snažnija Europska unija. Jer Europska unija nije samo priča o zajedničkim politikama u svakom sektoru, već prije svega priča o zajedničkim vrijednostima i principima. Naravno, možemo raspravljati o razlikama u metodama koje predlažu Macron i Juncker, ali cilj je zapravo isti. Više integracije i više uključivosti. Predsjednik Macron iznio je niz prijedloga, a cilj je da EU postane još suvereniji, što znači jačanje zajedničke obrane, ujedinjenija, osobito na području zajedničkih financija i poreza, ali i demokratičniji. Osim na izborima, europskim građanima treba dati priliku da više utječu i na nacionalne i na europske institucije. Njihov glas se treba čuti. Maloprije ste spomenuli Njemačku. Tamo su bili izbori, ali usprkos rezultatima, predsjednik Macron vrlo je jasno rekao da želi nastaviti surađivati s kancelarkom Angelom Merkel. Ako pogledate rezultate tih izbora, vidljivo je da više od 85% njemačkih birača vjeruje u europske vrijednosti i europsku demokraciju. Naše partnerstvo izuzetno je važno ne samo za nas, nego za cijeli EU. Čuli smo neke vrlo nacionalističke govore, pa i govor mržnje, ne samo u Njemačkoj, nego i u mnogim drugim zemljama članicama. Mi se još uvijek nismo obračunali s populizmom. Retorika populista ide na dvije razine – kao prvo da se izbjegne solidarnost unutar EU-a, ali i unutar samih država. S druge strane, postoji tendencija da se uvjeri ljude da se neće morati suočavati s globalnim izazovima.

NACIONAL: Hrvatska naravno u oba govora traži i svoju ulogu. Znači li jače povezivanje zemalja Eurozone i prijedlog o izboru zajedničkog ministra financija zapravo stvaranje EU-a dviju brzina? Kakve su šanse i status članica koje još nisu usvojile euro i kakva je perspektiva Hrvatske?

Europa dviju brzina je realnost. I vaš premijer je to izjavio. To nije cilj, ali to je realnost. Ne trebamo se toga bojati. Mnoge europske zemlje ne sudjeluju u Eurozoni, neke zato što nisu ispunile tehničke uvjete, a druge zato što to ne žele. Ono što je predsjednik Macron predložio je napredak. Francuska ne predlaže neku osnovnu jezgru zemalja koje su unutar Eurozone, dok će ostale biti u drugim krugovima. Ne, svi krugovi su otvoreni svima. Zemlje u svijetu izvan Europske unije ne čekaju na nas da riješimo naše probleme, one napreduju, a moramo i mi. Mi moramo globalno dokazati da smo jaki kao Europska unija i kada pregovaramo s partnerima izvan EU-a, moramo to učiniti sa snažne pozicije. Diferencijacija između zemalja nije cilj, nego oruđe. Hrvatska radi na tome kako bi što skorije postala članica tih krugova, a u tom procesu Francuska je podržava. Što se tiče Eurozone, vaš premijer je najavio da Hrvatska planira uvesti euro do 2020. i na tom planu poduzima mnoge mjere. Isto je i sa Schengenom.

NACIONAL: Slovenija i Mađarska prijete da će blokirati ulazak Hrvatske u Schengen zbog prijepora koje imamo s tim zemljama. Koliko je to realno?

U ovom trenutku ne mogu predvidjeti što će te dvije zemlje učiniti. Ono što je najvažnije unutar EU-a kao i u suradnji s EU komisijom, jest da Hrvatska radi sve kako bi što prije ispunila tehničke uvjete. Za nas je Hrvatska vrlo važan partner, a po mom mišljenju nema malih i velikih članica. Sve su zemlje jednako važne, a kada vidimo da se neka zemlja trudi da postigne viši stupanj integracije u EU, svakako može računati na našu podršku.

NACIONAL: Jačanje radikalne desnice, kao i konzervativnih vlada koje se protive zajedničkim odlukama EU-a, predstavljaju vjerojatno najveći izazov budućnosti Unije. Kako bi se EU trebao ubuduće postavljati prema članicama koje odbijaju primiti izbjeglice prema sustavu kvota, ili prema zemljama u kojima se krše neka osnovna demokratska načela, poput Mađarske, Poljske, Češke ili Slovačke?

Imate pravo što upozoravate na te trendove. No ja sam puno optimističnija. Ima mnogo mladih ljudi u zemljama koje ste spomenuli koji bi željeli živjeti diljem Europske unije. Oni žele biti mobilni, raditi gdje god žele, proživjeti iskustvo kulturne otvorenosti prema svijetu. Zato tu postoji određena kontradikcija s tendencijama koje su uočene u tim vladama koje će na kraju morati nastaviti raditi na široj europskoj solidarnosti. Na to će ih prisiliti trendovi unutar njihovih društava koje će naposljetku morati slušati. Ali istina je da ćemo se morati boriti protiv egoizma određenih zemalja, o čemu je također govorio predsjednik Macron. U svim slučajevima koje ste spomenuli treba imati na umu da postoji europski zakon koji mora prevladati. Kao što sam već rekla, Europska unija nije samo ekonomska zajednica, nego zajednica zajedničkih vrijednosti. To je zapisano i u Lisabonskom ugovoru koji je temeljni europski dokument. U slučaju kršenja demokratskih načela ili ugrožavanja temeljnih europskih vrijednosti, članica se može sankcionirati pokretanjem članka 7. Kao što znate, takva procedura pokrenuta je u slučaju Poljske, čemu se poljska vlada protivi. Koliko mi je poznato, Europski parlament izglasao je i Rezoluciju o kršenju vladavine prava u Mađarskoj u svibnju ove godine. No tu smo gdje smo. Dijalog je vrlo važan i u ovim slučajevima. Pokretanje članka 7 je vrlo teška procedura. Trebamo razumjeti da postoji zabrinutost u svakoj zemlji članici, osobito kada se radi o pitanju izbjeglica koje je prema anketama u posljednje vrijeme ključna tema. To je vrlo kompleksno pitanje koje se treba rješavati u cijelosti - od zemlje porijekla tih ljudi do zemlje u koju su pristigli.

NACIONAL: U Hrvatskoj ste gotovo godinu dana. Kako gledate na slične pojave u hrvatskom društvu, kao i isticanje fašističkih simbola na javnim spomenicima koje još uvijek nije sankcionirano?

Sve europske zemlje izložene su populizmu i nacionalizmu i Hrvatska u tome nije iznimka. Ono što je vrlo važno je to da civilno društvo promiče dijalog. Znam da oni to rade u Hrvatskoj i mi to podupiremo. S našim njemačkim partnerima ovdje organiziramo debate s predstavnicima civilnog društva i s povjesničarima, kako bismo na primjeru Njemačke i Francuske koje su imale tri rata u svojoj prošlosti, pokazali da je pomirenje moguće. U našim zemljama konstantno radimo na pomirenju i razvili smo cijeli niz oruđa kako bismo to postigli i kroz sustav, ali i kroz civilno društvo. Sada mogu reći da imamo sasvim mirne odnose na tom planu. Kao i ostali europske kolege u Hrvatskoj, mi pratimo napore hrvatske vlade da se suprotstavi takvim tendencijama. Neki koraci su napravljeni, a mi smo u poziciji da jedino svojim primjerom i raspravama koje organiziramo, pokažemo kako se takvi prijepori iz prošlosti mogu prevladati.

NACIONAL: Uzrok takvih pojava u mnogim europskim zemljama je izbjeglička kriza, za koju EU još uvijek nema zajedničko rješenje.

Kao što znate, postoji plan o relokaciji izbjeglica koji možda ne funkcionira najbolje. No na svakom sastanku Europske unije naglašava se dužnost svih zemalja članica da se pridržavaju svojih obveza unutar tog plana. Svaka zemlja zna što je tim planom predviđeno i što treba raditi. U lipnju ove godine Europska komisija pokrenula je parnicu protiv Poljske, Mađarske i Češke zbog odbijanja prihvaćanja izbjeglica i nepoštovanja prava tražitelja azila. Ta procedura je u tijeku.

NACIONAL: Prošloga tjedna održana je sjednica Europskog vijeća na kojoj je glavna tema i opet bio Brexit. Je li došlo do napretka i postoji li opasnost da EU izgubi 1,2 milijuna radnih mjesta, ako Britanija napusti EU bez dogovora o trgovini i carinama, kako je rekao belgijski ministar financija Kris Peeters? Slažete li s njim?

Cilj pregovora o Brexitu je postići sporazum. Ako se to ne dogodi, sve će strane biti u vrlo konfuznoj situaciji. Iskreno, treba još puno posla da bi se taj sporazum postigao, a datum do kada bi trebao biti gotov je jesen 2018., što je vrlo blizu. Kao što znate, britanska premijerka Theresa May u svom govoru u Firenzi početkom rujna naznačila je mnogo konkretniji sadržaj pregovora. Mi imamo veliko povjerenje u način kako Michel Barnier, glavni pregovarač u ime EU-a, vodi pregovore. On je pozdravio taj govor koji je najavio novu dinamiku, ali isto je tako nedavno naglasio da trebamo vidjeti neki napredak jer su za sada dvije strane prilično udaljene. Još uvijek nismo razjasnili pitanja poput statusa europskih građana u Ujedinjenom Kraljevstvu, a nismo ni došli do dogovora o financijskim uvjetima Brexita. Tu je i granica sa Sjevernom Irskom koja postaje granica s EU-om, odnosno Irskom. Predsjednik Macron na posljednjoj sjednici Europskog vijeća izrazio je zadovoljstvo činjenicom da je 27 članica jedinstveno i oko metode i oko predstavljanja interesa EU-a, kao i da imamo vrlo strukturiranu agendu. No želim istaknuti da će u svakom slučaju Velika Britanija ostati važan europski partner i saveznik, a predsjednik Macron u svom govoru poručio je i da se nada da postoji mogućnost da ponovo pronađe svoje mjesto u novoj restrukturiranoj Europskoj uniji, ako to poželi.

NACIONAL: Francuska se posljednjih godina suočila s brojnim terorističkim napadima u kojima su poginuli mnogi nevini građani. Jesu li ti tragični događaji okrenuli francusku javnost protiv izbjeglica i protiv muslimanskih imigranata druge i treće generacije koji su dio francuskog društva?

Na žalost, terorizam je postao dio našeg života. Mnogi građani svjesni su prijetnji koje još uvijek postoje u našoj zemlji. Uskoro, 13. studenog, bit će komemoracija za sve žrtve poginule u terorističkom napadu u koncertnoj dvorani Le Bataclan, na što sam i osobno vrlo osjetljiva. I dalje su na snazi iznimne mjere sigurnosti i mislim da francuski građani vjeruju u ono što radimo. Sada je pred nama vrlo težak izazov, a to je kako uspostaviti balans između individualne slobode i jakih mjera sigurnosti. Drago mi što mogu reći da u Francuskoj teroristi nisu uspjeli podijeliti naše društvo. A njihov cilj bio je izazvati rat između nas. Ne mislim pritom da nema ksenofobije – naravno da je ima, ali naše su vlasti jasno imenovale od koga dolazi prijetnja – a to su džihadisti. Kako postoji i pitanje migracija i socijalni problemi, naravno da nam u svemu tome treba zajednička europska vizija jer Francuska nije jedina zemlja koja je bila na meti terorizma. Ono što sada radimo s našim europskim partnerima jest da se pokušavamo zajednički boriti protiv financiranja terorizma, cyber terorizma i povećavanja cyber sigurnosti. No temeljna načela naše Republike su očuvana i ja sam vrlo ponosna na svoju zemlju.

NACIONAL: Iako je dočekan s aklamacijom, globalno i u Francuskoj, predsjedniku Macronu samo nekoliko mjeseci kasnije počeo je rapidno padati rejting. Uslijedio je niz demonstracija, kao i opći štrajk javnog sektora početkom ovog mjeseca zbog bolnih rezova i najava da će se smanjiti broj zaposlenih u javnom sektoru za 120 tisuća. Je li Macronova politika okretanje neoliberalnom kapitalizmu i ukidanju socijalne države kakva je Francuska oduvijek bila?

Morate znati i da većina francuskih građana podržava ekonomske reforme. Bilo je i demonstracija i štrajkova, ali najveći dio stanovništva zapravo čeka nove mjere koje će smanjiti nezaposlenost. U Francuskoj je velika nezaposlenost, oko 11%, dok je među mladima još i veća, oko 20%. Već su doneseni zakoni s ciljem reformiranja tržišta rada, ali cilj predsjednika Macrona je zapravo u potpunosti reformirati naš zakon o radu. Ono što se želi postići je dati prioritet kolektivnim pregovorima unutar tvrtki između radnika i poslodavaca. Naš zakon o radu nije se više mogao primjenjivati na raznoliko tržište, različite tvrtke, različite sektore, nove ekonomske aktivnosti. Očekivanja poslodavaca i radnika su se promijenila. Sada je važno postići fleksibilnost i jednostavnost pri zapošljavanju, kao i sigurnost. Predsjednik Macron pokazao je da želi ići brzo i zato je posegnuo za posebnim pravnim instrumentima unutar našeg zakonodavstva. On je to i najavio u svojoj kampanji. Što se tiče socijalne sigurnosti, i na tom planu poduzete su određene mjere i ponuđeni su socijalni i zdravstveni paketi koji pružaju bolje usluge za manje novca. Mislim da će ljudi na kraju vidjeti napredak.

NACIONAL: Francuska i Hrvatska dobro surađuju na kulturnom planu i posljednjih godina razmijenili smo kulturne festivale. Koliko je Hrvatska atraktivna francuskim ulagačima i turistima?

Vaša zemlja je vrlo zanimljiva ulagačima jer vaše gospodarstvo je u uzlaznoj liniji, to pokazuju i posljednji pokazatelji. Trend je pozitivan, deficit je pod kontrolom, rast BDP-a je 3% i sve to je vrlo ohrabrujuće. Osim toga, na raspolaganju su vam i mnogi europski fondovi koje možete iskoristiti, a mislim da ih iskorištavate sve bolje. Kada uđete u tehničku raspravu s vašom administracijom, progres na tom planu je vidljiv. I zato je Hrvatska interesantna francuskim investitorima i tvrtkama. One dolaze s različitih područja, inženjerstva, graditeljstva, zrakoplovstva, obrane, transporta, energije, turizma, transporta i slično. Mi smo trenutačno sedmi po investicijama u Hrvatsku, s oko 1,4 milijarde eura godišnje, a ja sam predana cilju da tu brojku povećamo. U Hrvatskoj već djeluje cijeli niz francuskih kompanija i još ih više želi doći, osobito zato što se radi na poboljšanju poslovnog okruženja. U siječnju ove godine Hrvatsku su posjetili predstavnici francuske udruge poslodavaca, s izaslanstvom 22 francuske kompanije, od kojih je trećina novih. Naša trgovinska razmjena je također u znatnom porastu, 2015. plus 17,2% u odnosu na prethodnu godinu, a 2016. plus 10,6% u odnosu na 2015. Moram spomenuti i turizam, za koji smo izuzetno zainteresirani. Francuska kao jedna od vodećih turističkih zemalja može svojim iskustvom pomoći Hrvatskoj koja je vrlo atraktivna za francuske turiste. Ove godine bilo ih je gotovo pola milijuna. No isto tako znamo da mnogi hrvatski turisti rado idu u Francusku i na toj turističkoj razmjeni intenzivno radimo kako bi ih bilo još više. Upravo sam se vratila s Malog Lošinja, gdje sam na poziv ministra Garija Cappellija prisustvovala Danima hrvatskog turizma.

NACIONAL: Na dužnosti veleposlanice izmjenjujete se sa svojim suprugom. Je li to jedinstven slučaj u francuskoj diplomaciji?

Mislim da ovaj jedinstveni model funkcionira i izuzetno smo zahvalni hrvatskim vlastima što su prihvatili ovu inovaciju u francuskoj diplomaciji. To je način kako supružnici diplomati mogu raditi svoj posao, ne zapostavljajući pritom svoj obiteljski život. Inače, suprug i ja ugodno se osjećamo u Hrvatskoj, u Zagrebu je život vrlo opušten, puno putujemo, osobito po unutrašnjosti, ali moramo istraživati i dalje.

Pogledajte intervju objavljen u tjedniku Nacional (PDF - 2.6 Mb)

Zadnja izmjena dana 09/01/2018

Povratak na vrh