Međunarodna konferencija "Suzbijanje dezinformacija u eri digitalnih medija" [fr]

Veleposlanstvo Francuske Republike u Republici Hrvatskoj, hrvatska Agencija za elektroničke medije, Zaklada Friedrich Ebert i Hrvatsko novinarsko društvo organizirali su međunarodnu konferenciju pod nazivom "Suzbijanje dezinformacija u eri digitalnih medija" koja je održana u srijedu, 27. studenog 2019. godine od 9.00 do 16.00 sati u Novinarskom domu (Perkovčeva ul. 2, Zagreb).

Cilj ove međunarodne konferencije bio je razmjena iskustava i najboljih praksi koje se provode u različitim državama u svrhu borbe protiv širenja i utjecaja dezinformacija. Fokusirao se na aktivnosti razvijene u području regulacije, medijske i informacijske pismenosti te istraživanja i provjere činjenica. Isto tako, pružio je interdisciplinarni pristup ovom problemu suprotstavljajući stajališta predstavnika vlasti, obrazovnog sektora, predstavnika akademske zajednice, aktera civilnog društva i novinara.

Bio je osiguran simultani prijevod na hrvatski, engleski i francuski jezik.

Pogledajte ovdje program konferencije (PDF - 716 kb)

Suzbijanje dezinformacija u eri digitalnih medija – o čemu je ukratko riječ?
Dezinformacije nisu nova pojava. Međutim, poprimile su dosad neviđene razmjere zbog novih mogućnosti koje Internet i društvene mreže nude za njihovo širenje. Dezinformacijom se smatra lažna ili obmanjujuća informacija koja se koristi u svrhu stjecanja ekonomske koristi ili namjernog zavaravanja javnosti te može naškoditi javnom interesu. Ovaj je fenomen bio vidljiv na nedavnim izborima (američki i francuski predsjednički izbori, referendum o Brexitu u Ujedinjenoj Kraljevini), što je rezultiralo narušavanjem povjerenja u naše demokracije te u digitalne i tradicionalne medije.
Suočeni s prekomjernom količinom informacija iz raznih izvora i njihovom brzinom pristizanja, građani su zbunjeni te dovode u pitanje svoju sposobnost donošenja informiranih odluka na temelju istinitih informacija.
Vlade također dovode u pitanje svoju sposobnost borbe protiv dezinformacija. Iako se jednoglasno slažu da dezinformacije na Internetu predstavljaju problem za demokraciju, ostaju podijeljeni kada se radi o tome tko mora djelovati i što je potrebno napraviti da bi se prevladale posljedice. Neke zemlje, poput Francuske 2018. ili Njemačke 2017. godine, donijele su zakone o borbi protiv dezinformacija na Internetu, posebno tijekom izbornih razdoblja. Drugi su se pak odlučili za samoregulaciju. Rasprave su svugdje bile duge i teške te su se postavila dva temeljna pitanja: trebamo li regulirati ovu bitku protiv dezinformacija i ako trebamo, kako to napraviti? Je li stroža regulacija protoka informacija u skladu s poštivanjem pluralizma i slobode izražavanja medija?
Pored propisa i zakonodavnih alata, mnogi akteri institucionalnog i civilnog društva razvili su programe i inicijative medijske pismenosti kako bi građanima pružili bolje mogućnosti za otkrivanje i razumijevanje dezinformacija. Svi se slažu da je cjeloživotni razvoj kritičkog mišljenja i digitalnih kompetencija, posebno kod mladih, ključan za jačanje otpornosti naših društava na dezinformacije. Jesu li trenutno dostupni resursi dovoljno mobilizirani kako bi se postigle promjene?
I na kraju, kakvu bi ulogu mogli imati neovisni mediji i istraživački novinari u borbi protiv dezinformacija?
Uz podršku stručnjaka iz Hrvatske, Francuske, Njemačke, Slovačke, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Finske i Srbije, ova će regionalna konferencija pokušati dati odgovore na navedena pitanja.

Zadnja izmjena dana 10/12/2019

Povratak na vrh